vijesti

Aprilski izvoz iz Kine porastao je za 8,5% u odnosu na prethodnu godinu u američkim dolarima, nadmašivši očekivanja.

U utorak, 9. maja, Generalna uprava carina objavila je podatke koji pokazuju da je ukupan kineski uvoz i izvoz dostigao 500,63 milijarde dolara u aprilu, što predstavlja povećanje od 1,1%. Naime, izvoz je iznosio 295,42 milijarde dolara, porastao je za 8,5%, dok je uvoz dostigao 205,21 milijardu dolara, što predstavlja pad od 7,9%. Posljedično, trgovinski suficit je povećan za 82,3%, dostigavši ​​90,21 milijardu dolara.

U pogledu kineskog juana, kineski uvoz i izvoz u aprilu iznosio je 3,43 triliona jena, što predstavlja povećanje od 8,9%. Među njima, izvoz je iznosio ¥2,02 triliona, što je poraslo za 16,8%, dok je uvoz iznosio ¥1,41 triliona, smanjivši se za 0,8%. Shodno tome, trgovinski suficit se povećao za 96,5%, dostigavši ​​618,44 milijarde JPY.

Finansijski analitičari sugerišu da se nastavak pozitivnog međugodišnjeg rasta izvoza u aprilu može pripisati efektu niske baze.

Tokom aprila 2022., Šangaj i druga područja doživjeli su vrhunac slučajeva COVID-19, što je rezultiralo znatno nižom izvoznom bazom. Ovaj efekat niske baze prvenstveno je doprinio pozitivnom međugodišnjem rastu izvoza u aprilu. Međutim, mjesečna stopa rasta izvoza od 6,4% bila je znatno niža od normalnog nivoa sezonskih fluktuacija, što ukazuje na relativno slab stvarni zamah izvoza za mjesec, u skladu sa globalnim trendom usporavanja trgovine.

Analizirajući ključne robe, izvoz automobila i brodova je odigrao značajnu ulogu u pokretanju spoljnotrgovinske razmene u aprilu. Na osnovu proračuna u kineskim juanima, vrijednost izvoza automobila (uključujući i šasije) zabilježila je međugodišnji rast od 195,7%, dok je izvoz brodova porastao za 79,2%.

Što se tiče trgovinskih partnera, broj zemalja i regiona koji bilježe pad kumulativnog međugodišnjeg rasta vrijednosti trgovine u periodu od januara do aprila smanjen je na pet u odnosu na prethodni mjesec, uz smanjenje stope pada.

Izvoz u ASEAN i Evropsku uniju pokazuje rast, dok izvoz u Sjedinjene Države i Japan opada.

Prema carinskim podacima, u aprilu, među tri najveća izvozna tržišta, kineski izvoz u ASEAN porastao je za 4,5% u odnosu na prethodnu godinu u američkim dolarima, izvoz u Evropsku uniju porastao je za 3,9%, dok je izvoz u Sjedinjene Države opao za 6,5%.

Tokom prva četiri mjeseca ove godine, ASEAN je ostao najveći trgovinski partner Kine, sa bilateralnom trgovinom koja je dostigla ¥2,09 triliona, što predstavlja rast od 13,9% i čini 15,7% ukupne vrijednosti kineske vanjske trgovine. Konkretno, izvoz u ASEAN iznosio je ¥1,27 biliona, uz rast od 24,1%, dok je uvoz iz ASEAN-a dostigao ¥820,03 milijarde, uz rast od 1,1%. Shodno tome, trgovinski suficit sa ASEAN-om se povećao za 111,4%, dostigavši ​​451,55 milijardi JPY.

Evropska unija je rangirana kao drugi najveći trgovinski partner Kine, sa bilateralnom trgovinom koja je dostigla ¥1,8 biliona, uz rast od 4,2% i 13,5%. Naime, izvoz u Evropsku uniju iznosio je 1,17 biliona jena, što je rast od 3,2%, dok je uvoz iz Evropske unije dostigao 631,35 milijardi jena, uz rast od 5,9%. Shodno tome, trgovinski suficit sa Evropskom unijom porastao je za 0,3%, dostigavši ​​541,46 milijardi jena.

“ASEAN nastavlja biti najveći trgovinski partner Kine, a širenje na ASEAN i druga tržišta u nastajanju daje veću otpornost kineskom izvozu.” Analitičari vjeruju da kinesko-evropski ekonomski i trgovinski odnosi pokazuju pozitivan trend, čineći trgovinski odnos ASEAN-a solidnom podrškom vanjskoj trgovini, što sugerira potencijalni budući rast.

Značajno je da je kineski izvoz u Rusiju u aprilu doživio značajan rast od 153,1% u odnosu na prethodnu godinu, što je dva uzastopna mjeseca trocifrenog rasta. Analitičari sugerišu da je to uglavnom zbog toga što je Rusija preusmjerila svoj uvoz iz Evrope i drugih regija u Kinu u kontekstu pojačanih međunarodnih sankcija.

Međutim, analitičari upozoravaju da, iako je kineska spoljna trgovina nedavno pokazala neočekivani rast, to se vjerovatno pripisuje probavi zaostalih narudžbi iz četvrtog kvartala prethodne godine. S obzirom na nedavni značajan pad izvoza iz susjednih zemalja kao što su Južna Koreja i Vijetnam, ukupna globalna situacija vanjske potražnje ostaje izazovna, što ukazuje da se kineska vanjska trgovina i dalje suočava sa ozbiljnim izazovima.

Porast izvoza automobila i brodova

Među ključnim izvoznim proizvodima, u američkim dolarima, vrijednost izvoza automobila (uključujući šasije) je u aprilu povećana za 195,7%, dok je izvoz brodova porastao za 79,2%. Uz to, izvoz sanduka, vreća i sličnih kontejnera bilježi rast od 36,8%.

Tržište je naširoko primijetilo da je izvoz automobila zadržao brzu stopu rasta u aprilu. Podaci pokazuju da je od januara do aprila izvozna vrijednost automobila (uključujući i šasije) porasla za 120,3% u odnosu na isti period prethodne godine. Prema proračunima institucija, vrijednost izvoza automobila (uključujući i šasije) u aprilu je porasla za 195,7% u odnosu na isti period prošle godine.

Trenutno, industrija ostaje optimistična u pogledu izgleda kineskog izvoza automobila. Kinesko udruženje proizvođača automobila predviđa da će domaći izvoz automobila ove godine dostići 4 miliona vozila. Nadalje, neki analitičari vjeruju da će Kina ove godine vjerovatno nadmašiti Japan i postati najveći svjetski izvoznik automobila.

Cui Dongshu, generalni sekretar Zajedničke konferencije informacija o nacionalnom tržištu putničkih vozila, izjavio je da je kinesko izvozno tržište automobila pokazalo snažan rast u posljednje dvije godine. Rast izvoza je uglavnom potaknut porastom izvoza novih vozila na energiju, koja su zabilježila značajan rast i obima izvoza i prosječne cijene.

„Na osnovu praćenja kineskog izvoza automobila na prekomorska tržišta 2023. godine, izvoz u velike zemlje pokazao je snažan rast. Iako je izvoz u južnu hemisferu opao, izvoz u razvijene zemlje pokazao je visokokvalitetan rast, što ukazuje na ukupni pozitivan učinak za izvoz automobila.”

Sjedinjene Države se svrstavaju kao treći najveći trgovinski partner Kine, sa bilateralnom trgovinom koja je dostigla 1,5 biliona jena, pala je za 4,2% i činila 11,2%. Konkretno, izvoz u Sjedinjene Američke Države iznosio je 1,09 biliona jena, što je smanjeno za 7,5%, dok je uvoz iz Sjedinjenih Država dostigao 410,06 milijardi jena, uz rast od 5,8%. Posljedično, trgovinski suficit sa Sjedinjenim Državama smanjen je za 14,1%, dostigavši ​​676,89 milijardi JPY. U dolarima, kineski izvoz u Sjedinjene Države pao je u aprilu za 6,5%, dok je uvoz iz Sjedinjenih Država opao za 3,1%.

Japan se nalazi kao četvrti najveći trgovinski partner Kine, sa bilateralnom trgovinom koja je dostigla 731,66 milijardi JPY, padom od 2,6% i čini 5,5%. Naime, izvoz u Japan iznosio je ¥375,24 milijarde, što je rast od 8,7%, dok je uvoz iz Japana dostigao ¥356,42 milijarde, što je smanjeno za 12,1%. Shodno tome, trgovinski suficit sa Japanom iznosio je ¥18,82 milijarde, u poređenju sa trgovinskim deficitom od ¥60,44 milijarde u istom periodu prošle godine.

Tokom istog perioda, ukupan kineski uvoz i izvoz sa zemljama duž Inicijative Pojas i put (BRI) dostigao je 4,61 triliona jena, što je porast od 16%. Među njima, izvoz je iznosio ¥2,76 biliona, što je poraslo za 26%, dok je uvoz dostigao ¥1,85 triliona, uz rast od 3,8%. Konkretno, trgovina sa zemljama centralne Azije, kao što je Kazahstan, te zapadnoazijskim i sjevernoafričkim zemljama, poput Saudijske Arabije, porasla je za 37,4%, odnosno 9,6%.

Cui Dongshu je dalje objasnio da trenutno postoji značajna potražnja za novim energetskim vozilima u Evropi, što pruža odlične izvozne mogućnosti za Kinu. Međutim, treba napomenuti da je izvozno tržište kineskih domaćih novih energetskih brendova podložno značajnim fluktuacijama.

U međuvremenu, izvoz litijumskih baterija i solarnih panela nastavio je brzo da raste u aprilu, odražavajući promotivni efekat transformacije kineske proizvodne industrije i unapređenja izvoza.