vijesti

21. juna 2023

VAŠINGTON, DC – Ekonomska prinuda postala je jedan od najhitnijih i rastućih izazova na međunarodnoj sceni danas, što je izazvalo zabrinutost zbog potencijalne štete po globalni ekonomski rast, trgovinski sistem zasnovan na pravilima, te međunarodnu sigurnost i stabilnost. Ovo pitanje dodatno otežava poteškoće sa kojima se suočavaju vlade širom svijeta, posebno male i srednje nacije, da efikasno odgovore na takve mjere.

U svjetlu ovog izazova, Asia Society Policy Institute (ASPI) je bio domaćin online diskusije “Suprotstavljanje ekonomskoj prinudi: alati i strategije za kolektivno djelovanje,” 28. februara moderiraoWendy Cutler, ASPI potpredsjednik; and featuringVictor Cha, viši potpredsjednik za Aziju i Koreju, predsjedavajući Centra za strateške i međunarodne studije;Melanie Hart, viši savjetnik za Kinu i Indo-Pacifik u Uredu podsekretara za ekonomski rast, energetiku i okoliš;Ryuichi Funatsu, direktor Odjeljenja za politiku ekonomske sigurnosti u Ministarstvu vanjskih poslova Japana; iMariko Togashi, naučni saradnik za japansku bezbednosnu i odbrambenu politiku na Međunarodnom institutu za strateške studije.

Diskutovalo se o sljedećim pitanjima:

• Kako zemlje mogu raditi zajedno na rješavanju izazova ekonomske prisile i kako se strategija kolektivnog ekonomskog odvraćanja može implementirati u tom kontekstu?
• Kako zemlje mogu prevladati strah od osvete Kine i zajednički raditi na prevazilaženju straha od njenih mjera prinude?
• Mogu li tarife efikasno riješiti ekonomsku prinudu i koja su druga sredstva dostupna?
• Kakvu ulogu mogu imati međunarodne institucije, kao što su STO, OECD i G7, u sprečavanju i suzbijanju ekonomske prinude?
  

  Kolektivno ekonomsko odvraćanje

  Victor Chapriznao ozbiljnost problema i njegove štetne implikacije. Rekao je: „Kineska ekonomska prisila je pravi problem i nije samo prijetnja liberalnom trgovinskom poretku. To je prijetnja liberalnom međunarodnom poretku,” i dodao: “Oni tjeraju zemlje ili da biraju ili ne donose odluke o stvarima koje nemaju nikakve veze s trgovinom. Oni imaju veze sa stvarima kao što su demokratija u Hong Kongu, ljudska prava u Xinjiangu, čitav niz različitih stvari.” Citirajući njegovu nedavnu publikaciju uForeign Affairčasopisu, zalagao se za potrebu odvraćanja od takve prisile i uveo strategiju „kolektivne otpornosti“, koja uključuje priznavanje da mnoge zemlje koje su podložne kineskoj ekonomskoj prinudi takođe izvoze artikle u Kinu od kojih ona u velikoj meri zavisi. Cha je tvrdio da bi prijetnja kolektivnim djelovanjem, kao što je "član 5 za kolektivnu ekonomsku akciju", potencijalno mogla povećati cijenu i odvratiti "kinesko ekonomsko maltretiranje i kinesko oružje međuzavisnosti". Međutim, on je također priznao da bi politička izvodljivost takve akcije bila izazovna.

  Melanie Hartobjasnio je da su scenariji ekonomske prinude i vojni sukobi različiti konteksti, a ekonomska prinuda se često javlja u „sivoj zoni“, dodajući: „Oni su po dizajnu netransparentni. Dizajnirano su skrivene.” S obzirom da Peking rijetko javno priznaje da koristi trgovinske mjere kao oružje i umjesto toga koristi taktiku zamagljivanja, ona je ponovila da je važno donijeti transparentnost i razotkriti te taktike. Hart je također naglasio da je idealan scenario onaj u kojem su svi otporniji i mogu se okrenuti novim trgovinskim partnerima i tržištima, čineći ekonomsku prisilu "nedogađajem".

  Napori za suzbijanje ekonomske prisile

  Melanie Hartdijeli stavove američke vlade da Washington smatra ekonomsku prisilu prijetnjom nacionalnoj sigurnosti i poretku zasnovanom na pravilima. Ona je dodala da SAD povećavaju diversifikaciju lanca snabdevanja i pružaju brzu podršku saveznicima i partnerima koji se suočavaju sa ekonomskom prisilom, kao što se vidi u nedavnoj pomoći SAD Litvaniji. Ona je istakla dvostranačku podršku u američkom Kongresu za rješavanje ovog pitanja i navela da carine možda nisu najbolje rješenje. Hart je sugerirao da bi idealan pristup uključivao koordinirane napore različitih nacija, ali odgovor može varirati ovisno o specifičnoj robi ili tržištima koja su uključena. Stoga je tvrdila da je fokus na pronalaženju najboljeg za svaku situaciju, umjesto da se oslanja na pristup koji odgovara svima.

  Mariko Togashirazgovarao je o iskustvu Japana s ekonomskom prisilom Kine u vezi s mineralima rijetkih zemalja i istakao da je Japan uspio umanjiti svoje oslanjanje na Kinu sa 90 posto na 60 posto za oko 10 godina kroz razvoj tehnologije. Međutim, ona je također priznala da je ovisnost od 60 posto još uvijek značajna prepreka za prevazilaženje. Togashi je naglasio važnost diversifikacije, finansijske podrške i razmjene znanja kako bi se spriječila ekonomska prinuda. Ističući fokus Japana na postizanje strateške autonomije i neophodnost za povećanje uticaja i smanjenje zavisnosti od drugih zemalja, ona je tvrdila da je postizanje potpune strateške autonomije nemoguće za bilo koju zemlju, zbog čega je potreban kolektivni odgovor, i prokomentarisala: „Napor na nivou zemlje je naravno važan, ali s obzirom na ograničenja, mislim da je postizanje strateške autonomije sa zemljama istomišljenika kritično.”

  Rješavanje ekonomske prisile u G7

   

  Ryuichi Funatsuje podijelio perspektivu japanske vlade, ističući da će ta tema biti jedna od važnih tema o kojima će se raspravljati na sastanku lidera G7, kojim ove godine predsjedava Japan. Funatsu je citirao saopštenje lidera G7 o ekonomskoj prinudi iz 2022. godine: „Pojačaćemo našu budnost prema prijetnjama, uključujući ekonomsku prinudu, koje imaju za cilj podrivanje globalne sigurnosti i stabilnosti. U tom cilju, težit ćemo poboljšanoj saradnji i istražiti mehanizme za poboljšanje procjene, spremnosti, odvraćanja i odgovora na takve rizike, oslanjajući se na najbolju praksu za rješavanje izloženosti kako unutar tako i izvan G7,” i rekao je da će Japan ovaj jezik uzeti kao smjernica za napredak ove godine. Takođe je spomenuo ulogu međunarodnih organizacija poput OECD-a u „podizanju međunarodne svijesti“ i citirao izvještaj ASPI-a iz 2021. godine pod naslovom:Odgovor na trgovinsku prisilu, koji je predložio da OECD izradi popis mjera prinude i uspostavi bazu podataka radi veće transparentnosti.

   

  Kao odgovor na ono što panelisti žele da vide kao rezultat ovogodišnjeg samita G7,Victor Charekao je, "rasprava o strategiji koja dopunjuje ili dopunjuje ublažavanje uticaja i otpornost koja se bavila načinom na koji članice G7 mogu sarađivati ​​u smislu signaliziranja nekog oblika kolektivnog ekonomskog odvraćanja," identifikujući visoku zavisnost Kine od luksuznih i posredničkih strateških stavki. Mariko Togashi je ponovila da se nada daljem razvoju i diskusiji o kolektivnoj akciji, i naglasila značaj priznavanja razlika u ekonomskim i industrijskim strukturama među zemljama kako bi se pronašla zajednički jezik i utvrdio stepen kompromisa koje su spremne napraviti.

   

  Panelisti su jednoglasno prepoznali potrebu za hitnim djelovanjem kako bi se izborili s ekonomskom prisilom koju predvodi Kina i pozvali su na kolektivni odgovor. Predložili su koordinirani napor među državama koji uključuje povećanje otpornosti i diversifikaciju lanca nabavke, promoviranje transparentnosti i istraživanje mogućnosti kolektivnog ekonomskog odvraćanja. Panelisti su također naglasili potrebu za prilagođenim odgovorom koji uzima u obzir jedinstvene okolnosti svake situacije, umjesto da se oslanja na uniformiran pristup, i složili su se da međunarodne i regionalne grupe mogu igrati ključnu ulogu. Gledajući unaprijed, panelisti su na predstojećem samitu G7 vidjeli priliku za dalje ispitivanje strategija za kolektivni odgovor na ekonomsku prinudu.