vijesti

Pakistanski mediji su 6. maja izvijestili da bi zemlja mogla koristiti kineski juan za plaćanje sirove nafte uvezene iz Rusije, a očekuje se da prva pošiljka od 750.000 barela stigne u junu. Anonimni zvaničnik pakistanskog Ministarstva energetike izjavio je da će transakciju podržati Banka Kine. Međutim, zvaničnik nije naveo nikakve detalje o načinu plaćanja niti o tačnom popustu koji će Pakistan dobiti, navodeći da takve informacije nisu u interesu obje strane. Pakistan Rafinery Limited će biti prva rafinerija koja će prerađivati ​​rusku sirovu naftu, a druge rafinerije će se pridružiti nakon probnog rada. Navodi se da je Pakistan pristao da plaća 50-52 dolara po barelu nafte, dok je Grupa sedam (G7) postavila gornju granicu cijene ruske nafte od 60 dolara po barelu.

Prema izvještajima, u decembru prošle godine, Evropska unija, G7 i njeni saveznici uveli su kolektivnu zabranu izvoza ruske morske nafte, postavljajući gornju granicu cijene od 60 dolara po barelu. U januaru ove godine, Moskva i Islamabad postigli su "konceptualni" sporazum o isporuci ruske nafte i naftnih derivata Pakistanu, od kojeg se očekuje da će pružiti pomoć zemlji u nedostatku novca suočenoj s međunarodnom platnom krizom i izuzetno niskim deviznim rezervama.

Indija i Rusija obustavljaju pregovore o nagodbi o rupijama jer Rusija želi da koristi juan

Reuters je 4. maja izvijestio da su Rusija i Indija obustavile pregovore o rješavanju bilateralne trgovine u rupijama, a Rusija vjeruje da držanje rupija nije isplativo i nada se da će za plaćanje koristiti kineski juan ili druge valute. To bi predstavljalo veliki zastoj za Indiju, koja uvozi veliku količinu jeftine nafte i uglja iz Rusije. Indija se u proteklih nekoliko mjeseci nadala uspostaviti stalni mehanizam plaćanja rupija s Rusijom kako bi se smanjili troškovi zamjene valuta. Prema anonimnom službeniku indijske vlade, Moskva vjeruje da će se mehanizam poravnanja u rupijama na kraju suočiti s godišnjim suficitom od preko 40 milijardi dolara, a držanje tako velike količine rupija "nije poželjno".

Drugi zvaničnik indijske vlade koji je učestvovao u diskusijama otkrio je da Rusija ne želi da drži rupije i da se nada da će rešiti bilateralnu trgovinu u juanima ili drugim valutama. Prema zvaničniku indijske vlade, od 5. aprila ove godine, indijski uvoz iz Rusije porastao je sa 10,6 milijardi dolara u istom periodu prošle godine na 51,3 milijarde dolara. Snižena nafta iz Rusije čini veliki dio indijskog uvoza i porasla je 12 puta nakon izbijanja sukoba u februaru prošle godine, dok je indijski izvoz blago pao sa 3,61 milijarde dolara u istom periodu prošle godine na 3,43 milijarde dolara.

Većina ovih transakcija se namiruje u američkim dolarima, ali sve veći broj njih se namiruje u drugim valutama, kao što je dirham Ujedinjenih Arapskih Emirata. Osim toga, indijski trgovci trenutno podmiruju neka od rusko-indijskih trgovinskih plaćanja izvan Rusije, a treća strana može iskoristiti primljenu uplatu za namirenje transakcija sa Rusijom ili prebijanje.

Prema izvještaju na Bloombergovoj web stranici, 5. maja, ruski ministar vanjskih poslova Lavrov je u vezi s povećanjem trgovinskog suficita s Indijom rekao da je Rusija akumulirala milijarde rupija u indijskim bankama, ali ne može da ih potroši.

Sirijski predsjednik podržava korištenje juana za rješavanje međunarodne trgovine

Dana 29. aprila, specijalni kineski izaslanik za pitanja Bliskog istoka, Zhai Jun, posjetio je Siriju i primio ga je sirijski predsjednik Bashar al-Assad u Narodnoj palači u Damasku. Kako javlja Sirijska arapska novinska agencija (SANA), al-Assad i kineski predstavnik razgovarali su o konsenzusu između dvije strane o bilateralnim odnosima Sirije i Kine u kontekstu važne uloge Kine u regiji.

Al-Assad je pohvalio posredovanje Kine

nastojanja da poboljša Shaiqijeve odnose, rekavši da se „konfrontacija“ prvi put pojavila na ekonomskom polju, zbog čega je sve više potrebno odstupiti od američkog dolara u transakcijama. On je predložio da zemlje BRICS-a mogu preuzeti vodeću ulogu u ovom pitanju, a zemlje mogu odlučiti da razmjenjuju svoju trgovinu u kineskim juanima.

Arapska liga je 7. maja održala hitan sastanak ministara vanjskih poslova u glavnom gradu Egipta, Kairu, i složila se da obnovi članstvo Sirije u Arapskoj ligi. Odluka znači da Sirija može odmah učestvovati na sastancima Arapske lige. Arapska liga je također naglasila potrebu za poduzimanjem "djelotvornih koraka" za rješavanje sirijske krize.

Prema prethodnim izvještajima, nakon što je izbila sirijska kriza 2011. godine, Arapska liga je suspendovala članstvo Sirije, a mnoge zemlje Bliskog istoka zatvorile su svoje ambasade u Siriji. Posljednjih godina, zemlje regiona postupno nastoje normalizirati svoje odnose sa Sirijom. Zemlje poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, Egipta i Libana pozvale su na vraćanje članstva Sirije, a mnoge zemlje su ponovo otvorile svoje ambasade u Siriji ili granične prijelaze sa Sirijom.

Egipat razmatra korištenje lokalne valute za rješavanje trgovine s Kinom

Reuters je 29. aprila izvijestio da je egipatski ministar opskrbe Ali Moselhy rekao da Egipat razmatra korištenje lokalnih valuta svojih trgovinskih partnera kao što su Kina, Indija i Rusija kako bi smanjio svoju potražnju za američkim dolarom.

"Vrlo, vrlo, vrlo snažno razmatramo pokušaj uvoza iz drugih zemalja i odobravanje lokalne valute i egipatske funte", rekao je Moselhy. “Ovo se još nije dogodilo, ali to je dug put, a mi smo napredovali, bilo da se radi o Kini, Indiji ili Rusiji, ali još nismo postigli nikakve sporazume.”

Posljednjih mjeseci, kako globalni trgovci naftom nastoje plaćati drugim valutama osim američkog dolara, dominantna pozicija američkog dolara od nekoliko decenija dovedena je u pitanje. Ovaj pomak je potaknut sankcijama Zapada Rusiji i nedostatkom američkih dolara u zemljama poput Egipta.

Kao jedan od najvećih kupaca osnovnih roba, Egipat je pogođen deviznom krizom, što je dovelo do skoro 50% pada kursa egipatske funte u odnosu na američki dolar, što je ograničilo uvoz i poguralo ukupnu stopu inflacije u Egiptu na 32,7% u martu, blizu istorijskog maksimuma.